ARHIVA NOVOSTI

Tijekom 2012. i 2013. godine u Domu Kantrida nastavljen je proces uvođenja standardakvalitete po modelu E-Qalin, odnosno I. faze do 31.08.2012. g. i II. faze od 01.09.2012. g. do 31.08.2013. g.

Vremenski (certifikatni) period provedbe E-Qalina traje 3 godine. U jednom periodu izvrše se tri faze. U svakoj fazi, tijekom 12 mjeseci, provode se 4 osnovna koraka koja se ponavljaju: priprema, samoocjenjivanje, usklađivanje u središnjoj skupini, ostvarivanje promjena (projekata).

Osnovu za rad ocjenjivačkih skupina predstavljaju rezultati istraživanja zadovoljstva korisnika, djelatnika i rodbine, provedenih pomoću anketnih upitnika, koji se mogu pratiti preko dviju dimenzija – zadovoljstva i važnosti te indeksa zadovoljstva koji nam pokazuje eventualni raskorak između te dvije mjere.
Tijekom mjeseca svibnja 2012. g. u Domu Kantrida provedene su ankete o zadovoljstvu korisnika, djelatnika i rodbine na reprezentativnom uzorku pa shodno tome rezultati istraživanja predstavljaju "objektivno mjerenje".
Rezultati skupine korisnika, kao najvažniji pokazatelj kvalitete i zadovoljstva, promatrani su preko 7 pokazatelja, tj. područja rada (zadovoljstvo standardom njege i opskrbe, uvažavanjem osobnih želja kod njege i skrbi, komunikacijom, privatnošću, autonomijom, protekom dana, ponudom dodatnih aktivnosti), te je kod svih pokazatelja na ukupnom nivou stupanj zadovoljstva i važnosti te indeks zadovoljstva veći u 2012. g. u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2011. g., indeks zadovoljstva standardom njege i opskrbe povećao se ali se također povećalo očekivanje. Najveći porast zabilježen je kod standarda aktivnosti dok je zadovoljstvo s komunikacijom najmanje raslo. Zadovoljstvo s autonomijom kod prehrane, dnevnih aktivnosti i njege bilježi pozitivan trend. Kako bi autonomija bila što veća, nastoji se u što većoj mjeri omogućnosti prilagođavanje usluga vlastitim potrebama korisnika. Kada govorimo o zadovoljstvu s privatnošću, po prirodi stvari privatnost u dvokrevetnim i višekrevetnim sobama je narušena te je shodno tomu kod elementa (potpokazatelja) opća privatnost indeks zadovoljstva u padu iako je trend indeksa zadovoljstva pokazatelja pozitivan.
Prema distribuciji iskazanog zadovoljstva najveći je postotak zadovoljnih te vrlo zadovoljnih dok vrlo nezadovoljnih i nezadovoljnih korisnika nema. S obzirom na demografske razlike korisnici koji duže borave u ustanovi, nisu ovisni o pomoći i njezi te koji borave u jednokrevetnim sobama izražavaju veće zadovoljstvo.

Kod skupine rodbine, u usporedbi s 2011. g., zabilježen je porast zadovoljstva kod pokazatelja standarda njege i opskrbe, uključenosti rodbine te slike doma. Prema distribuciji zadovoljstva nema vrlo nezadovoljnih i nezadovoljnih članova rodbine a čak 64% ispitanika je zadovoljno. Najveće opće zadovoljstvo i važnost iskazuje rodbina koja svakodnevno dolazi u posjet.

Osim istraživanja mjerenja zadovoljstva korisnika usluge smještaja u domu, 2012. g. inicijalno je putem standardiziranog upitnika ispitano zadovoljstvo korisnika usluge pomoći injege u kući koje je moguće pratiti preko 3 pokazatelja: zadovoljstvo uslugom, odnosom te posjetom. Ukupne ocjene pokazuju visoke vrijednosti općeg zadovoljstva korisnika pruženom uslugom te pozitivan raskorak (manji od 1) između zadovoljstva i očekivanja. Među ispitanicima 94 % je zadovoljnih i vrlo zadovoljnih korisnika. S obzirom na tzv. elemente promatranih područja rada, korisnici iskazuju najveće zadovoljstvo pružanjem pomoći pri obavljanju temeljnih dnevnih zadataka i kućanstvu, razumijevanjem potreba, mogućnošću izražavanja kritika, iskazanim poštovanjem, povjerenjem te mogućnošću dogovora. Kolika je važnost i potreba za podrškom i socijalnim kontaktima korisnika koji žive u vlastitim kućanstvima pokazuju niže vrijednosti elemenata zadovoljstva učestalošću i trajanjem posjeta pružatelja usluge.

Od listopada 2012. g. s radom su započele samoocjenjivačke grupe. Kao i u 1. fazi kriterije/pokazatelje ocjenjuju 4 grupe djelatnika sastavljene od predstavnika s područja njege/opskrbe, kuhinje, tehničke službe, uprave te predstavnika korisnika i grupa za vodstvo koju čini ravnateljica ustanove te voditelji odjela/odsjeka rada.

U 2. fazi samoocjenjivačke grupe djelatnika ocjenjuju 12 kriterija s aspekata korisnika i djelatnika. Grupa za vodstvo također će obraditi 12 kriterija s aspekata vodstva, okoline i "organizacije koja se uči", odnosno učeće organizacije te sve aspekte rezultata.
Grupe će na temelju analize i ocjene stanja, središnjoj grupi davati inicijative za promjene.
Središnja grupa, na osnovu prijedloga grupa za samoocjenjivanje, donijeti će odluke o prioritetima. Ukoliko inicirane promjene ne daju očekivane rezultate oblikovati će se tzv. projektne grupe s ciljem poboljšanja planiranih mjera. U 1. fazi implementacije modela E-Qalin projektne grupe izradile su 12 protokola o postupanju kao mjere poboljšanja kriterija koji su se prethodno ocjenjivali. Obveza svih sudionika radnog procesa jest upoznati se sa sadržajem protokola te ih svakodnevno primjenjivati u praktičnom radu!
Voditeljica kvalitete prati rad ocjenjivačkih grupa te izvršavanje zadaća prema prethodno utvrđenom planu aktivnosti (provedba samoocjenjivanja, analiza i usklađivanje ocjena i prijedloga u središnjoj skupini, nacrt implementacije prijedloga za poboljšanje promjena, oblikovanje stručnih skupina za provedbu poboljšanja, zaključna aktivnost samoocjenjivanja, provedba poboljšanja).

19.10.2012. g. održana je prezentacija računalnog programa za vođenje dokumentacije po modelu E-Qalin.

Od listopada do prosinca 2012. g. održana su tri termina edukacije po modelu E-Qalin za novih 20 djelatnika iz svih odjela rada koji su upoznati s procesima uvođenja standarda kvalitete u ustanovu.

 




12. travnja 2013. g. u Domu za starije i nemoćne osobe "Volosko" održana je radionica za procesne vođe i moderatore E-Qalin domova na temu vođenja dokumentacije za pokazatelje i rada projektnih grupa.

Tijekom mjeseca svibnja, u svrhu priprema za početak posljednje, 3. faze, implementacije standarda kvalitete po modelu E-Qalin, treću godinu zaredom provoditi će se mjerenje zadovoljstva korisnika, njihove rodbine i djelatnika putem standardiziranog upitnika.
Vrijednost ankete kao pokazatelja rezultata unutarnjih procesa u ustanovi sastoji se u sagledavanju položaja u kojem se ustanova trenutno nalazi kako bi se mogle definirati smjernice za daljnji, odnosno dugoročni razvoj ustanove.
Pokazatelji kao kvantitativna procjena procesa nude temelje za donošenje strateških odluka vodstva ustanove i izbora instrumenata za njihovo provođenje. »Rezultati odražavaju postupke i prva su povratna informacija za organizaciju, što je njezin opseg usluga i koliko je "dobra"«.
U ispunjavanju ankete korisnicima će pomagati studenti medicine koji će tijekom svibnja obavljati praktičnu nastavu u Domu Kantrida.


 


Od 26. do 28. svibnja biti će organizirana trodnevna stručna ekskurzija u Münchenu i Augsburgu za procesne vođe, moderatore i druge stručne djelatnike E-Qalin domova u Hrvatskoj.
Stručni program sastoji se od posjeta Doma za starije osobe KWA Luise-Kiesselbach Haus u Münchenu te Doma za starije "AWO Seniorenzentrum Christian-Dierig-Haus" u Augsburgu, s ciljem upoznavanja koncepta i organizacije rada domova 3. i 4. generacije, odnosno modela skrbi za starije i nemoćne osobe koji počiva na tzv. domaćinskim grupama.


STRUČNA EKSKURZIJA E-QALIN DOMOVA U HRVATSKOJ

Od 26. do 28. svibnja 2013. godine
, održana je STRUČNA EKSKURZIJA za procesne vođe, moderatore i druge stručne djelatnike E-Qalin domova u Hrvatskoj u Njemačkoj, odnosno Münchenu i Augsburgu.

Prvi dan STRUČNOG PROGRAMA sastojao se od posjeta Doma za starije osobeKWA Luise-Kiesselbach-Hausu Münchenu koji je izgrađen 2006. godine te osigurava uslugu stalnog smještaja za 152 korisnika. Radi se o domu treće generacije u kojem se u radu s korisnicima primjenjuju koncepti rada karakteristični za domove četvrte generacije. To znači da se dom ne sastoji od zasebnih samostojećih stambenih jedinica, međutim svaka etaža organizirana je samostalno te nudi smještaj korisnika većinom u jednokrevetnim sobama te prostrani zajednički (socijalni) prostor s kuhinjom, blagovaonom i dnevnim boravkom u kojem korisnici najčešće borave tijekom dana u prisutnosti jedne referentne odnosno, prezentne osobe te većeg broja volontera koji pomažu. Naglasak je na procesima normalizacije života u ustanovi, osiguravanju privatnosti, individualnosti i autonomije korisnika. Proces njege odvija se u intimnosti vlastite sobe te je stavljen u drugi plan, uz zadovoljavanje propisanih standarda kvalitete. Okoliš doma osobito je prilagođen boravku osoba s demencijom.
Profil korisnika ovakvog tipa ustanova osobe su visoke životne dobi, najčešće teško pokretne te ovisne o pomoći i njezi druge osobe kao i osobe s demencijom koje čine 70% od ukupnog broja korisnika u posjećenoj ustanovi.
Osim smještaja dom nudi i druge usluge poput dnevnog boravka za starije, potom privremenu njegu i skrb ukoliko članovi obitelji nisu u mogućnosti privremeno brinuti zbog bolesti, odsutnosti i slično.
Također je predviđen i smještaj za članove obitelji koji u posjet dolaze iz udaljenih mjesta ili je iz drugih razloga potrebno osigurati privremeni smještaj u tzv. sobama za goste.

Stručni posjet u Domu za starije osobe KWA Luise-Kiesselbach-Haus
   
Prezentacija doma i obilazak u pratnji ravnatelja ustanove
   
Dnevne aktivnosti korisnika u tzv. socijalnom prostoru s kuhinjom, blagovaonicom i dnevnim boravkom
   
Prostrani hodnik i domski park prilagođen potrebama korisnika s dementnim smetnjama
   

Drugi dio stručnog programa sastojao se posjeta Doma za starije "AWO Seniorenzetrum Christian-Dierig-Haus" u Augsburgu gdje je stariji dio doma izgrađen 2003. a novi dio prije tri godine.
Spomenuti dom značajan je prvenstveno po tome što predstavlja primjer tzv. doma četvrte generacije što znači da ovdje korisnici žive u tzv. domaćinskim grupama gdje, koliko god je to moguće, samostalno, odnosno u dogovoru s tzv. prezentnom osobom planiraju svaki dan.
Čak 90% od ukupnog broja korisnika čine osobe sa smetnjama demencije.
Ovdje je još više naglasak na decentralizaciji od prethodnog primjera jer su grupe potpuno samostalne i neovisne u svom dnevnom izboru aktivnosti, jelovnika i drugog. U nabavci namirnica i drugih potrepština koriste se usluge vanjskih servisa a također je uz stalno zaposlene u grupama prisutan i veliki broj volontera koji omogućavaju da pristup svakom korisniku u zadovoljavanju njegovih svakodnevnih potreba bude maksimalno individualiziran.
U grupama se dnevno odvijaju aktivnosti koje imitiraju obiteljsko okruženje u vlastitom domu a također je osim samih korisnika važno i uključivanje rodbine koja se također ponaša kao sastavni, integrativni dio domaćinske grupe.
U stambenom naselju u neposrednoj blizini doma najveći dio stanova predviđen je za stariju populaciju kojoj na raspolaganju stoje izvanimstitucionalne usluge različitih ponuđača što je dodatni poticaj za njihovu konkuretnost na tržištu i povećanje kvalitete usluga koje pružaju.

Upoznavanje s radom Doma za starije "AWO Seniorenzentrum Christian-Dierig-Haus" i obilazak domaćinskih grupa
   
Priprema obroka i dnevni boravak za korisnike u zajedničkom prostoru

 


 

Početak jeseni u Domu Kantrida i ove će godine biti u znaku nastavljanja procesa uvođenja standarda kvalitete prema europskom modelu E-Qalin.
Tako je na početku 3. faze implementacije modela, uz oblikovanje novih samoocjenjivačkih skupina i odabir kriterija, 16. rujna 2013. g. održan 1. termin od 2 predviđena jednodnevna seminara za grupu od 40 radnika na temu "Koncept usmjerenosti na korisnika" kao glavnom načelu E-Qalina.
Sadržaj predavanja predstavljen je kroz tri dijela:
1. zloupotreba i zanemarivanje u domovima za starije
2. usmjerenost na osobu umjesto usmjerenosti na ustanovu
3. sumnje kod promjene kulture usmjerene na osobu.

Misao vodilja u radu sa starijim osobama jest njihovo dostojanstvo koje predmnijeva poštivanje i uvažavanje različitosti korisnika.
Tako zloupotreba i zanemarivanje može imati više oblika a jedno od najčešćih je tzv. sistemsko koje podrazumijeva rad u okvirima zadanog, odnosno ignoriranje osobnosti korisnika.
Nasilje kao prisilni čin kojega počini odgovorna osoba može imati više modaliteta: fizičko, psihičko, financijsko ili se može manifestirati kao zanemarivanje, odnosno namjerno ili nenamjerno propuštanje radnje koja bi bila odgovarajuća s obzirom na potrebe starije osobe.
Danas se sve više govori o tzv. STRUKTURNOM NASILJU koje podrazumijeva da ustanova svojim strukturama šteti osobi, npr. načinom financiranja, funkcioniranja vodstva, organiziranjem života korisnika u tzv. odjelima kao prevaziđenim oblikom skrbi.
Naime u tzv. odjelima provodi se program rada a ne odvija se svakodnevni život.
Nasuprot životu u odjelima, proces normalizacije zahtjeva osiguranje privatnosti u intimi jednokrevetne sobe (privatni prostor) te s druge strane tzv. socijalni prostor u kojem se odvija program koji imitira aktivnosti iz dnevnog života.
Spomenute zloupotrebe još više dolaze do izražaja u radu s osobama oboljelim od demencije kao posebne kategorije jer zaposleni kadar ne prepoznaje njihove potrebe što zahtjeva dopunska znanja za rad s dementnim osobama.
Posebno je upitna opravdanost tzv. zatvorenih, odnosno zaštićenih odjela budući da osobe s demencijom imaju potrebu za stalnim kretanjem.
Imperativ novog modela zbrinjavanja starijih osoba jest rad u manjim grupama koji omogućava da svaki djelatnik dobro poznaje potrebe i navike korisnika svoje grupe.

Upravo je usmjerenost na korisnika pristup koji poštuje jedinstvenost pojedinca, potiče podržavajuću okolinu, osigurava optimalnu brigu za svakog korisnika, razvija njegove kompetencije.
Takav koncept rada kao ključne vrijednosti ističe: izbor, dostojanstvo, poštovanje, smisleni život, odlučivanje o sebi.
Dom se percipira kao okolina u kojoj starija osoba nastavlja život, sama odlučuje i ima kontrolu nad protekom dana.
Za promjenu kulture nužne su promjene postojeće fizičke okoline, organizacije rada, radnih procesa te odnosa.
Naglasak je na neposrednijem radu s korisnicima u manjim grupama, kreiranju prirodnog okruženja, podjeli odgovornosti među djelatnicima te većem poštivanju individualnih potreba.
Teoretičar kulture usmjerenosti na korisnika Tom Kitwood tako ističe da "nije dovoljno samo dodati neke elemente koji su falili, gotovo sve je potrebno vidjeti sa drugog stajališta".

Najčešće sumnje u ostvarivost ovakvog modela rada odnose se na troškove, preopterećenost i drugo.
No upravo je sposobnost neke ustanove da u okviru postojećih uvjeta, s resursima kojima raspolaže, iznađe inovativna rješenja za uvođenje planiranih promjena u pravcu veće usmjerenosti na korisnike.

POVRATAK